Napredak Srbije u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije biće ocijenjen kao „umjereno pozitivan”, sa nizom zamjerki u nekoliko ključnih oblasti: od vladavine prava, dijaloga sa Prištinom, saradnje sa Hagom do spoljne politike – saznaju „Novosti” u Briselu.
U nacrtu izvještaja, koji je u sjedištu EU prošlog petka predstavljen srpskoj strani, konstatovano je da je potrebno ubrzati sprovođenje postignutih sporazuma između Beograda i Prištine, pogotovo oko telekomunikacija i energetike, kao i postići dogovor oko otvaranja novih tema.
Beogradu se zamjera i što se oglušava na odluke Tribunala, pogotovo kada je riječ o izručenju troje radikala koji se terete za nepoštovanje suda. Od Srbije će se tražiti da, kako napreduju pregovori o članstvu, usaglašava svoju spoljnu politiku sa EU.
Neće biti direktnog zahtjeva da se uvedu sankcije Rusiji, ali će biti pobrojani svi vidovi saradnje i kontakti na visokom nivou između Beograda i Moskve, uključujući i posjetu premijera Dmitrija Medvedeva, ukoliko do nje dođe do kraja oktobra.
Očekivanja Brisela biće da Srbija u većoj mjeri koordinira sa EU, kada je riječ o donošenju odluka i rezolucija u međunarodnim institucijama.
Nekoliko „minusa” zabilježeno je i u najvažnijim poglavljima 23 i 24, o pravosuđu i vladavini prava. Kritičkih tonova ima u dijelovima koji se odnose na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i na medijske slobode. Ugrađene su i „primjedbe” pojedinih država članica na Akcioni plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, a istaknut je i značaj uloge civilnog društva i nezavisnih institucija u demokratizaciji zemlje, kao što je bio slučaj i u dosadašnjim izvještajima.
Finalni dokument će se najvjerovatnije osvrnuti i na slučaj Savamala, odnosno Brisel će istaći nužnost rasvjetljavanja tog događaja.
S druge strane, Beograd će biti pohvaljen za makroekonomski napredak i pozitivne privredne pokazatelje. Plus će dobiti i „Parada ponosa”, koja je protekla bez incidenata. U izvještaju će biti navedeno da je Srbija učinila izvjesne pozitivne korake u vezi sa unapređenjem regionalne saradnje, da Beograd nije podržao referendum u RS, a biće osvrta i na zahlađenje koje je već nekoliko mjeseci primijetno u odnosima Beograda i Zagreba.
Da li će u izvještaju biti navedena preporuka Evropskom savjetu da otvori nova poglavlja sa Srbijom, zavisiće, prije svega, od Njemačke i Velike Britanije, koje za to još nisu dale svoju saglasnost, prije svega zbog nezadovoljstva razvojem dijaloga Beograda i Prištine. Za moguće popravke Beograd ima rok od desetak dana, dok se ne uđe u pisanje finalne verzije izvještaja, da eventualno ispravi određene zamjerke.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.